Poštanska marka je na komadu papira utisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge. To znači da na marki piše, primjerice, dvije kune jer toliko košta slanje razglednice iz Zagreba u Varaždin.

Da se ista marka ne bi koristila više puta, pošta je označava žigom, a na njemu se nalazi datum, naziv pošte te ponekad vrijeme poništavanja marke.

Na poštanskoj marki obično se nalaze ovi podaci:

- naziv države koja je marku izdala,
- vrijednost u kunama,
- slika i njezin autor,
- tekst,
- znak pošte,
- godina izdavanja.

Kako je nastala poštanska marka?

Prvi zapisi o ideji poštanske marke pripadaju Slovencu Lovrencu Koširu, koji je 1835. godine predložio austrijskom ministarstvu trgovine da umjesto naplate poštarine za slanje pošiljke počne koristiti marke. Zapravo je htio da svi imaju mogućnost slanja pošiljki i pisama jer je do tada to mogao samo bogatiji stalež koji je imao novca. U ministarstvu su to odbili, a otprilike u isto vrijeme to je predložio i James Chalmers, koji je tri godine kasnije napravio prvi nacrt za poštansku marku. Njegov je prijedlog prihvatio Sir Rowland Hill, zadužen za reformu engleske pošte. Tako je 1. svibnja 1840. godine izašla prva poštanska marka nazvana one Penny black. Na njoj se nalazi portret kraljice Viktorije na crnoj pozadini u vrijednosti jednog penija.

A nepravilni rubovi?

Možda se niste ni zapitali zašto markice nemaju ravne rubove. E, pa nekad je bilo tako pa su se morale rezati škarama, ali poslije se netko sjetio neravnih rubova da se lakše odvajaju!

Sakupljanje maraka

Stare i očuvane marke imaju veliku vrijednost jer se više ne tiskaju. Neki ljudi i sakupljaju marke te se to zove filatelija. Postoje i društva u kojima se okupljaju te razmjenjuju poštanske marke.

Izvor: www.tportal.hr