Prvi maj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirirani pobjedom svojih kanadskih drugova, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1.5. 1886. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Chicagu i do krvavih Haymarket nereda.

Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama. 

Katolička crkva  je 1.5. proglasila Danom sv. Josipa radnika.