Na taj se način obilježava slava i utjecaj televizije, te ujedno i odaje počast ulozi koju ona ima u našem svakodnevnom životu upozoravanjem na zdravstvene, socijalne, ekonomske i ostale probleme u svijetu kojima se narušava sveopći mir. Smatra se kako je danas odigrala veliku ulogu u prezentiranju globalnih pitanja koji utječu na ljude diljem svijeta, te pomogla širenju društvenih ideja. Televizija je jedan od najutjecajnijih medija današnjice, stoga krenimo kroz kratku povijesnu šetnju njena postanka. TV, televizija ili dalekovidnica ime je dobila od grčke riječi tele za daleko i latinske visio koja označava gledanje. U razvoj tog danas mnogima neophodnog otkrića bilo je uključeno mnoštvo znanstvenih umova; od Paul Nipkowa koji je izumio prvi mehanički modul televizije pomoću kojeg je slao slike kroz žice, do Alana Campbell-Swintona i Borisa Rosinga koji su pomoću katodne cijevi kreirali televizijski sistem.Bio je to početak mehaničke i elektronske televizije. Za prvi praktični sistem mehaničke televizije zaslužan je Charles Jenkins, dok su za onaj elektronski najzaslužniji Vladimir Zworykin i Philo Farnsworth koji je svoju prvu demonstraciju posve elektroničkog sistema održao u Philadelphiji 1934. na Franklin institutu. Dvije godine kasnije započela su i prva neredovita emitiranja u Londonu, a kako bi prijenos Olimpijskih igara u Berlinu i Hamburgu bio dostupan svima koji nisu imali vlastiti TV prijemnik otvoreno je gotovo 30 javnih soba za gledanje. Prvi TV prijemnik u Hrvatskoj izradio je Josip Lončar. Njime je s ponosom i velikim smetnjama, 1930. godine, primio signale TV emisije iz Berlina. Idući korak bio je uvesti nešto boje u crno-bijeli svijet televizije, a nakon toga prijeći na analogni signal.
